Veće poverenje u ekonomske mere nego u rad Kriznog štaba

Published by Valicon on

Beograd, 31.07.2020. godine –  Nivo nepoverenja u zvanične podatke u vezi sa epidemijom korona virusa trenutno iznosi 67% u poređenju sa 65% izmerenih pre mesec dana nakon što su se i pojavile sumnje u njihovu validnost. Posledično, 62% građana nije zadovoljno radom Kriznog štaba, dok svaki četvrti i ne prati redovne konferencije. Ličnu  zabrinutost iskazuje 82% građana, a trenutnu epidemiološku situaciju kao više negativnu vidi 70%, dok 59% njih ne predviđa poboljšanje u pogledu daljeg toka epidemije. Preventivne epidemiološke mere su od 42% ispitanika ocenjene kao preblage, dok ekonomske uživaju veći nivo poverenje i kao delimično odgovarajuće ih smatra 56% ispitanika, pokazuju rezultati devetog talasa kontinuiranog istraživanja agencije Valicon o reakciji građana na epidemiju korona virusa, sprovedenog od 23. do 27. jula na nacionalno reprezentativno uzorku po uzrastu, polu i obrazovanju.

Kredibilitet kriznog štaba

Uprkos trudu članova Kriznog štaba da povrati poverenje, od kako su se u javnosti pojavile sumnje u validnost podataka, čini se da aktivnosti usmerene na to nisu dale uspeha kod građana Srbije. Tako i nakon mesec dana, čak 67% njih nema poverenje u zvanične podatke nadležnih institucija u vezi sa epidemijom korona virusa, svega 5% u zvanične podatke veruje u potpunosti a tek svaki četvrti građanin kaže da veruje u njih. 

Dok je odsustvo poverenja u zvanične podatke nadležnih institucija ii dalje tema koja u najvećoj meri okupira javnost, ispitali smo da li građani Srbije smatraju da Krizni štab na adekvatan i efikasan način obavlja poverene zadatke i zaduženja u vezi sa kontrolom širenja epidemije korona virusa. Tako je skoro svaki treći građanin Srbije zadovoljan načinom rada Kriznog štaba a nasuprot njih nalazi se većina od 62% stanovništva koja nije zadovoljna kontrolom širenja epidemije. Svega 6% je onih koji nisu ni upoznati sa radom Kriznog štaba.

Rad republičkog tela čiji je glavni zadatak suzbijanje zarazne bolesti Covid-19, doveo se u pitanje nakon objavljivanja informacija koje ukazuju na potencijalna neslaganja sa podacima koje zvanično objavljuju za to nadležne institucije.

Jedan od načina za vraćanje poverenje građana, po rečima članova Kriznog štaba, bio je i ponovno uvođenje redovnih konferencija na kojima će se zvanični podaci i saopštavati i odgovarati na pitanja novinara. Pored podataka o broju testiranih, novozaraženih i preminulih u obraćanjima i odgovorima na pitanje, učesnici redovnih konferencija saopštavaju i važeće mere ili preporuke koje treba da pomognu u očuvanju javnog zdravlja i preveniraju dalje širenje zaraze i obolevanja.

Međutim, tek skoro svaki peti ispitanik kaže kako mu održavanje redovnih konferencija povoljno utiče kako na očuvanje zdravlja tako i na nivo informisanosti. Povoljno na očuvanje zdravlja ali zbunjeno informacijama je 12% ispitanika, a 14% njih konferencije prati kako bi se informisali o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Skoro jedna četvrtina kaže da mu održavanje konferencija ne pomaže u očuvanju zdravlja kao ni stepenu informisanosti, dok je nešto veći broj onih  koji konferencije uopšte i ne prati – 26%, a 6% je onih kojima je bilo lakše dok se redovne konferencije nisu održavale.

Mere i preporuke Kriznog štaba

Pored informisanja javnosti, na redovnim konferencijama saopštavaju se i nove mere koje su građani u obavezi da poštuju, odnosno zdravstvene preporuke kojih je poželjno da se pridržavaju. Merenje zadovoljstva građana zvaničnim merama, agencija Valicon u kontinuitetu prati od početka epidemije.

S početka epidemije restriktivne mere donete radi suzbijanja širenja korona virusa, iako od strane nekih članova Kriznog štaba, u javnosti kasnije ocenjene kao „najrigoroznije u Evropi“, od kraja marta od strane najvećeg broja građana bile su ocenjene kao primerene situaciji. Vremenom, kretanje trenda percepcije primerenosti mera opada. Iako u periodu izborne kampanje i dalje najveći broj ispitanika epidemiološke mere ocenjuje kao primerene situaciji, u merenju sprovedenom neposredno nakon održavanja izbora, ove mere su u približno istom procentu ocenjene kao preblage (44%), i u nešto manjem kao primerene situaciji (42%), a ocena mera i tokom jula ostaje skoro nepromenjena – 44% primerene situaciji naspram 42% onih koji smatraju da su preblage.

Reakcija građana Srbije

Kako se situacija sa epidemijom odražava na građane, govori indikator zabrinutosti, koji kod građana ostaje na visokom nivou i trenutno iznosi 82%, od čega je 22% jako zabrinuto a 60% zabrinuto u određenoj meri. Struktura zabrinutosti se od početka epidemije značajno menjala u segmentu onih koji su jako zabrinuti i onih koji uglavnom nisu. Tako je najmanji broj onih jako zabrinutih bio u periodu najmanjeg broja zaraženih po danu. 

Kada govorimo o ličnom doživljaju situacije, sve do pre meseca dana, umereni optimizam preovlađuje među stanovništvom, od tada pozitivan doživljaj gubi prednost u odnosu na negativan te se takav odnos održava u poslednja tri talasa merenja. Sumarno 70% građana trenutnu situaciju ocenjuje kao negativnu, a najveći je broj onih koji je opisuju kao neugodnu i umarajuću – 47%, a čak svaki peti smatra da je na trenutke haotična.

Takvo osećanje preliva se na mišljenje o kretanju i razmerama epidemije u budućnosti. Iako smanjeno za visokih 22 procentna poena u odnosu na merenje iz sredine meseca jula, pogoršanje i dalje predviđa većina građana – 59%. Promena u percepciji trenutne situacije direktno se odražava i na
ovaj indikator, ali velike razlike u vrednostima, daju šanse za optimističan stav u budućnosti uprkos trenutno nepovoljnoj slici. Odnos između ova dva indikatora prati broj novozaraženih, ali nivo optimizma ne raste brzinom kojom je opao. U prilog tome govori i podatak da zabrinutost za dužinu trajanja epidemije trenutno iskazuje 45% ispitanika, koja je druga po redu zabrinutost posle zabrinutosti za porodicu koju je u poslednjem talasu merenja iskazalo ukupno 77% od svih ispitanika.

Ekonomski efekti

Zabrinutost za ekonomiju izrazila je trećina građana, strah od gubitka posla navodi svega 10% njih, a ekonomske mere, i pre zvanične najave dodatnog paketa pomoći za privredu, kao delimično odgovarajuće ocenila je većina, 56% građana, a 26% njih kao adekvatne. Međutim, iako su parametri koji se odnose na ekonomske aspekte zadovoljavajući za većinu građana, 43% njih kaže da je njihova finansijska situacija lošija nego pre pola godine, dok je skoro četvrtina ocenjuje kao jednaku i ne očekuje pogoršanje, a 30% njih očekuje pogoršanje u nastupajućem periodu.

Finansijska situacija reflektuje se na obim potrošnje koju ukupno 57% građana ocenjuje kao nepromenjenu, a od toga 30% ne očekuje promene, a nešto manje – 27% misli da će u narednom periodu trošiti manje. Nešto više od trećine već troši manje, a svega 9% kaže kako je obim potrošnje povećao u proteklih pola godine.

Šta ili ko utiče na reakciju građana

Podaci o novozaraženim, obolelim, izlečenim i preminulima nisu jedini faktor koji utiče na percepciju i doživljaj građana o epidemiji, njihovo viđenje kretanja epidemije, koje je u prethodnih mesec dana preuzelo pesimističan stav, kao i konstantno visoka zabrinutosti značajni su indikatori u ukupnom doživljaju. Neizvesnost u vezi sa trajanjem epidemije koju izražava skoro polovina građana, pored visoke brige za porodicu, faktori su čiji se nivo ustaljuje, pored očekivane zabrinutosti za zdravlje. Iako su ekonomske mere Vlade i pre najnovije pomoći privredi, od strane većine ocenjene kao adekvatne, zabrinutost za ekonomiju iskazuje tek trećina građana. Oni očekuju smanjenje potrošnja i primanja što takođe u perspektivi nepovoljno utiče na vraćanje optimizma i smanjenje letargije među građanima. Epidemiološka situacija dinamična je, a promena epidemiološke krive kreće se brže od reakcije građana na njene nagle i nepredvidive zaokrete. Izgubljeno poverenje u Krizni štab, ocena njegovog rada kao nezadovoljavajući, negativan stav o svrsi održavanja redovnih konferencija, dodatno opterećuju zdravstveno turbulentan period pred nama. Pojava vakcine, kao i brojna pitanja koja će se njenim stavljanjem u upotrebu nametnuti, sigurno će ostaviti snažan utisak na građane, a u kolikoj meri, izmerićemo.

###

Navođenje izvora

Pri pozivanju na istraživanje agencije Valicon, molim Vas da koristite preporučen oblik navođenja izvora: »Izvor: Valicon – Istraživanje javnog mnjenja u Srbiji, mart – jul 2020. godine«

###


Metodologija

Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku ispitanika iz Valicon online panela JaZnam.rs; Valicon poseduje najveću aktivnu bazu online panelista u regionu. Rezultati su reprezentativni za opštu populaciju Republike Srbije i drugih zemalja regiona, starosti od 18 do 75 godina, po uzrastu, polu, edukaciji i regionu.

Period anketiranja u Srbiji:
I talas: 24-29. mart 2020. godine, n=568; II talas: 08-10. april 2020. godine, n=629; III talas: 22-25. april 2020. godine, n=504; IV talas: 14-17. maj 2020. godine, n=511; V talas: 29.05.-01.06.2020. godine, n=521; VI talas: 12-15. jun 2020. godine; VII talas: 24-27 jun. 2020. godine; VIII talas: 09.-19. jul 2020. godine, n=516; IX talas: 23.-27. jul 2020. godine, n=505.

###

O kompaniji Valicon

Valicon je jedna od vodećih kompanija za tržišno savetovanje i istraživanje javnog mnijenja u jugoistočnoj Evropi. Valicon je specijaliziran za mala tržišta, prilagođena rešenja, naprednu metodologiju i detaljni uvid u klijentovo područje aktivnosti. Osnovna delatnost kompanije je marketinško savetovanje na temelju marketinških istraživanja. Valicon nudi svojim klijentima usluge na celom Zapadnom Balkanu i putem odabranih partnera u drugim evropskim zemljama.


###


Kontakt za medije
Ognjen Radeta
Valicon d.o.o., Gavrila Principa 16, Beograd
T. 069/530 42 64, 011/ 3286 978
E. [email protected]
W. www.valicon.net
TW. @valicongroup