Novosti PGM projekta

Od 2009. godine PGM je prisutan u svim državama bivše Jugoslavije!

Osim u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji, prikupljali smo podatke i u Crnoj Gori i na Kosovu. Projekat je napravio i svoje prve korake izvan granica bivše Jugoslavije i to u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Geografska ekspanzija nije jedina promena u ovogodišnjem PGM-u. Metodologija se takođe promenila. Jedna od novosti je manji broj brendova u upitniku. Kraći upitnik omogućava veću uključenost i bolju koncentraciju ispitanika, što za rezultat ima rast valjanosti prikupljenih podataka. Novi upitnik, u proseku, sadrži dvadeset kategorija proizvoda po državi, koji se sada mogu još značajnije dubinski istraživati. Više ne merimo samo snagu brenda, već smo dodali i merenje spontanog odziva brenda kao i uvid u imidž brenda. Imidž brenda se meri na taj način što se potrošači ispituje koje brendove iz specifične kategorije proizvoda povezuju sa specifičnim elementima imidža brenda (izbor elemenata imidža brenda uključuje 20 elemenata za svaku kategoriju). Ovo nam omogućava određivanje karakteristike imidža za svaki brend, kao i to kako se brendovi međusobno razlikuju.

Kakav odnos potrošači imaju prema proizvodima iz različitih evropskih država?

Imidž brenda se nije merio isključivo na nivou brendova već jednako tako i na nivou porekla proizvoda. U celini, ispitali smo mišljenje o proizvodima poreklom iz Austrije, Italije, Bugarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Slovenije kao i o proizvodima koje nude multinacionalne kompanije. Potrošači dodeljuju visoku ocenu o kvalitetu i visoku cenu proizvodima iz Slovenije. Generalno, potrošači ih smeštaju odmah iza italijanskih i austrijskih proizvoda (koji se smatraju najskupljim), uz izuzetak tržišta Hrvatske, gde se domaći proizvodi smatraju skuplji od onih iz Slovenije. U odnosu na kvalitet, slovenački proizvodi su od strane potrošača na slovenačkom i tržištima Kosova, Crne Gore, Makedonije i Srbije pozicionirani visoko na lestvici, dok su hrvatski proizvodi najviše vrednuju od potrošača na hrvatskom tržištu, kao i od strane potrošača iz Makedonije, Crne Gore i BiH. Hrvatski potrošači su oni koji najmanje preferiraju strane proizvode i uz to nisu skloni kupovini proizvoda koji dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije (Srbija, Slovenija, Makedonija) i Bugarske. Ako uporedimo potrošače iz Slovenije i Hrvatske možemo videti da su slični u favoriziranju vlastitih proizvoda, uzimajući u obzir kvalitet, visoku cenu i odnos cena/kvaliteta.

Ako se proizvodi iz Slovenije, Italije, Austrije i Hrvatske smatraju najkvalitetnijim, to se ne može reći za proizvode iz Bugarske, BiH, Srbije i Makedonije, koje se smatra proizvodima nižeg kvalitete. Iako proizvodima iz Bosne i Hercegovine ne ide tako loše na ostalim tržištima. Potrošači na Kosovu smatraju da im je cena odgovarajuća u odnosu na kvalitetu te da su isto tako privlačni. Isto se može reći za srpske proizvode u Crnoj Gori, gde skoro polovina ispitanika smatra proizvode iz Srbije visoko kvalitetnim i vrednim svoje cene. Zanimljivo, bosanskohercegovački proizvodi važe za proizvode koji se najčešće oglašavaju na Kosovu, ali istovremeno četvrtina potrošača sa Kosova ne može pronaći bosanskohercegovačke proizvode na policama svojih prodavnica. Dalje, kada je u pitanju oglašavanje, zanimljivo je i mišljenje BiH potrošača, obzirom da oni primećuju kako se u BiH hrvatski proizvodi oglašavaju značajno više nego domaći.

Italijanski proizvodi, bez iznenađenja, smatraju se najprivlačnijim i najprestižnijim. Oni imaju najveću vrednost u očima hrvatskih, srpskih, makedonskih i crnogorskih potrošača.