Novosti PGM projekta

Od 2009. godine PGM je prisutan u svim državama bivše Jugoslavije! Pored Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH i Makedonije, prikupljali smo podatke i u Crnoj Gori te na Kosovu. Projekat je napravio i svoje prve korake izvan granica bivše Jugoslavije, i to prema Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Ruminiji i Bugarskoj. Geografska ekspanzija nije jedina promjena u ovogodišnjem PGM-u. Metodologija se promijenila također. Jedna od novina je manji broj brendova u upitniku. Kraći upitnik omogućava veću uključenost o bolju koncentraciju ispitanika, što za posljedicu ima rast valjanosti prikupljenih podataka. Novi upitnik, u prosjeku, sadrži dvadeset kategorija proizvoda po državi, koji se sada mogu još značajnije dubinski istraživati. Više ne mjerimo samo snagu brenda, već smo dodali i mjerenje spontanog odziva brenda kao i uvid u imidž brenda. Imidž brenda se mjeri na taj način što se potrošači ispituju o tome koje brendove iz specifične kategorije proizvoda povezuju sa specifičnim elementima imidža brenda (izbor elemenata imidža brenda uključuje 20 elemenata za svaku kategoriju). Ovo nam omogućava da odredimo karakteristike imidža za svaki brend te da odredimo kako se brendovi razlikuju jedan od drugoga.

Kakav odnos potrošači imaju prema proizvodima iz različitih evropskih država?

Imidž brenda se nije mjerio isključivo na nivou brendova već jednako tako i na nivou porijekla proizvoda. U cjelini, ispitali smo mišljenje o proizvodima porijeklom iz Austrije, Italije, Bugarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Slovenije kao i o proizvodima koje nude multinacionalne kompanije. Potrošači dodjeljuju visoku kvalitetu i visoku cijenu proizvodima iz Slovenije. Generalno, potrošači ih smještaju odmah iza Italijanskih i proizvoda iz Austrije (koji se smatraju za najskuplje), uz izuzetak tržišta Hrvatske, gdje se za domaće proizvode smatra da su skuplji od onih iz Slovenije. U odnosu na kvalitet, slovenački proizvodi su od strane potrošača na Slovenačkom i tržištima Kosova, Crne Gore, Makedonije i Srbije postavljeni visoko na ljestvici, dok su hrvatski proizvodi najviše vrijednovani od potrošača na hrvatskom tržištu, kao i od strane potrošača iz Makedonije, Crne Gore i BiH. Hrvatski potrošači su oni koji najmanje favorizuju inostrane proizvode, i uz to su posebno nenaklonjeni kupovini proizvoda koji dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije (Srbija, Slovenija, Makedonija) i Bugarske.

Ako uporedimo potrošače iz Slovenije i Hrvatske možemo vidjeti da su slični u favorizovanju vlastitih proizvoda, uzimajući u obzir kvalitet, visoku cijenu te odnos cijena/kvalitet. Ako se proizvodi iz Slovenije, Italije, Austrije i Hrvatske smatraju najkvalitetnijim, to se ne može reći za proizvode iz Bugarske, BiH, Srbije i Makedonije, za koje se smatra da su niže kvalitete. S tim da proizvodima iz Bosne i Hercegovine ne ide tako loše na svim tržištima. Potrošači na Kosovu smatraju da im je cijena odgovarajuća u odnosu na kvalitet, te da su isto tako privlačni. Isto se može reći za srbijanske proizvode u Crnoj Gori, gdje skoro polovina ispitanika smatra da su proizvodi iz Srbije visoke kvalitete i da su vrijedni svoje cijene.

Zanimljivo, bosanskohercegovački proizvodi važe za proizvode koji se najčešće oglašavaju na Kosovu, ali istovremeno četvrtina potrošača sa Kosova ne može pronaći bosanskohercegovačke proizvode na policama u svojim prodavnicama. Dalje, kada je u pitanju oglašavanje, zanimljivo je i mišljenje bh. potrošača, s obzirom da oni primjećuju kako se u BiH hrvatski proizvodi oglašavaju značajno više nego domaći.

Italijanski proizvodi, bez iznenađenja, smatraju se najprivlačnijim i prestižnim. Oni imaju najveću vrijednost u očima hrvatskih, srbijanskih, makedonskih i crnogorskih.